Otok Korčula

Korčula je otok Jadranskog mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Spada u grupu srednjodalmatinskih otoka. Ima površinu od 279 km2, dužina mu je oko 46.8 km a širina u prosjeku 7.8 km. Po velićini, Korčula je 6 otok u Jadranu.Sa svojih 20 000 stanovnika, to je 2. najnaseljeniji otok na Jadranu nakon Krka.

Korčula je odvojena od poluotoka Pelješca uskim kanalom zvanim Pelješki kanal. Kroz povijest je kanal imao veliku važnost kao južni prilaz kanalskom sustavu naše obale. Korčula je povezana sa kopnom trajektnom linijom između Dominća i Orebića na Pelješcu. Udaljenost između ta dva mjesta je otprilike 1,2 km.

Island Korcula

Mjesta na otoku su: Korčula, Vela Luka i Blato, priobalna sela Lumbarda i Račišće, te u unutrašnjosti sela Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara. Glavna otočna cesta povezuje sva mjesta od Lumbarde na istoku do Vela Luke na zapadu, osim Račišċa. Račišće je povezano sa Korčulom posebnom cestom koja prolazi sjevernom stranom otoka. Vela Luka se smjestila u najvećem zaljevu na otoku. Između rta Ražnjić i grada Korčule nalazi se najrazvedeniji dio obale koji je uz to okružen malim, uglavnom nenaseljenim otocima: Badija, Vrnik, Planjak, Gubavac, Sutvara, Stupe, Majsan, Gojak, Sestrice, Bisače i drugi. Svakako vam preporučam da posjetite neki od ovih otočića za vrijeme vašeg odmora u Korčuli.

Korčulanski arhipelag

Na otoku dominira mediteranska vegetacija: alepski bor, čempres, pinj, maslina, rogač, mirta, planika, lovor, grahorač, vinova loza i sl. Otok Korčula spada u najšumovitije otoke na Jadranu.

Grad Korčula

View on Korcula Grad Korčula je turistički, ekonomski i kulturni centar otoka. To je jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova na Mediteranu. Stari dio grada je pun uskih uličica, kula, palača, crkvi i gradskih trgova. Korčula je dugo bila pod Mletačkom republikom koja je grad opasavala zidinama i utvrdama. Mletački su knezovi željeli osigurati prolaz kroz Pelješki kanal radi prolaza njihovih brodova i trgovine.

Korčula je izgrađena na brežuljku i opasana zidinama. U staru se gradsku jezgru ulazi preko Kopnenih vrata iz 1863. godine. Tlocrtno grad ima oblik riblje kosti. Glavna gradska ulica se kao kralježnica pruža od Kopnenih vrata do kule Zakrjan na sjeveru. Male sporedne ulice se penju prema glavnoj ulici pod pravim kutem i na taj naćin stvaraju riblju kost. Na glavnoj gradskoj kuli, vratima grada, nalaze se dva simbola korčulanske povijesti: ploča sa krilatim lavom svetog Marka (simbol vladavine Mletačke Republike) i spomen ploča na 1000 godina krunidbe prvog hrvatskog kralja Tomislava.

Glavnom se ulicom dolazi do katedrale Sv. Marka iz 15. stoljeća. Ima karakteristike apulske umjetnosti i dalmacijansko-venecijanske gotike. Ta je kamena ljepotica građena od kamena sa Vrnika i Kamenjaka, a gradili su je uglavnom domaći majstori. Glavni oltar crkve ukrašen je oltarskom palom Jacopa Tintoretta. Prikazuje Sv. Marka - zaštitnika grada Korčule, Sv. Jeronima - zaštitnika Dalmacije i Sv. Bartolomeja - zaštitnika brodograditelja. U kripti oltara nalazi se sarkofag sa kostima suzaštitnika Sv. Todora. U 16. se stoljeću uz katedralu gradi kapelica sv. Roka i tako katedrala dobiva svoj konačni oblik. Neposredno do katedrale nalazio se biskupski dvor koji danas u većed dijelu čini Opatsku riznicu. Osnovao ju je 1954. don Ivo Matijaca, a sadrži veliku zbirku umjetnina sakralnog i svjetovnog značaja. Pored Opatske riznice nalazi se i gradski muzej u palači Gabriellis iz 16. stoljeća. Neposredno do katedrale nalazi se crkva Sv. Petra iz 14. stoljeća, najstarija crkva u gradu. Nasuprot katedrale je nedavno rekonstruirana palača korčulanske plemićke obitelji Arneri.

U starom se gradu Korčuli nalazi i kuća Marka Pola. Pored kule Zakrjan su dvori Kanavelić. To je rodna kuća poznatog korčulanskog pjesnika Petra Kanavelića. Njegovo ime nosi osnovna škola u Korčuli. U produžetku ulice je kula pod imenom Morska vrata. Na kuli se nalazi natpis u slavu trojanskom junaku Antenoru koji je po legendi utemeljio Korčulu. Na zapadnoj se rivi nalazi gradska loža u kojoj je danas smještena turistička zajednica grada Korčule. Pored zapadne rive nalaze se i mala i velika kneževa kula. Na istočnom dijelu grada su Rampada sa topovima i Arsenal iz 1572. g. Između Arsenala i Kopnenih vrata nalazi se kula Revelin.

Glavni trg novog dijela grada je Plokata. Na njemu se nalazi spomen zdenac kao uspomena na 13.06. 1986. kada je na otok prvi put došla voda sa Neretve. U neposrednoj blizini zdenca je trg Sv. Justine sa istoimenom crkvicom. Na kupoli crkve nalazi se kip uskrslog Krista, kipara Radice.

Put Sv. Nikole vodi do samostana Dominikanki (1905. g.). Dalje od samostana su crkva Sv. Nikole, dominikanski samostan Sv. Nikole i galerija Maksimilijana Vanke.

Simbol Korčule je viteški ples Moreška. To je ples sa mačevima koji se plesao u Mediteranskim zemljama u 12. i 13. stoljeću. Tijekom stoljeća nestala je sa Mediterana i danas se u takvom obliku pleše jedino u Korčuli. Moro, sin Crnog kralja otima zaručnicu "Bijelog kralja" - "Bulu". Dolazi do borbe između dvije vojske. Borba se sastoji od 7 dijelova (kolapa). Na kraju Bijela vojska pobjeđuje te su "Bijeli kralj" i "Bula" ponovno zajedno.

Povijest

Prvi stanovnici otoka bili su mezolitski i neolitski ljudi. Arheološki su dokazi pronađeni u Veloj špilji blizu Vele Luke i u Jakasovoj špilji blizu sela Žrnovo. Iskopi iz Vele špilje mogu se pogledati u Kulturnom centru u Veloj Luci.

Slijedeći su stanovnici bili Iliri koji su doselili otprilike 1000 B.C. Bili su polu-nomadska plemena i živili od poljoprivrede. Za sobom su ostavili brojne kamene građevine i kule.

Stari Grci su došli u Korčulu u 6. stoljeću B.C. i osnovali koloniju Korkyra Melaina (Crna Korčula). Ime je dobila zbog gustih, tamnih borovih šuma. Ostaci iz doba Grka izloženi su u Gradskom muzeju u Korčuli. Kameni zapis pronađen u Lumbardi - Psefizma - je najstariji pisani spomenik u Hrvatskoj. Na njemu je zapisano da su grčki starosjedioci sa Visa (Issa) osnovali još jednu koloniju na otoku u 3. stoljeću prije Krista. Dvije su zajednice živjele u miru sve do Ilirskih ratova (220 BC to 219 BC) sa Rimljanima.

Otok je postao dijelom Romanske provincije Ilirije nakon Ilirskih ratova. Rimljani su poćeli doseljavati na otok. Rimske su vile građene po cijelom otoku i postoje dokazi o organiziranoj poljoprivredi. U 10. stoljeću B.C. Ilirija je podijeljena na dvije provincije: Panonija i Dalmacija. Korčula je postala dijelom rimske provincije Dalmacije.

U 7. su stoljeću na Korčulu došli Hrvati. Pokrštavanje Hrvata poćelo je u 9. stoljeću, ali je relativno polako prihvaćano.

Statut Korčule datira iz 1214. To je drugi najstariji zakonski dokument u Slavena. Statut je garantirao autonomiju otoka. U to je doba Korčula imala manje od 2500 stanvnika.

Tijekom svoje uzbudljive prošlosti Korčula je bila pod upravljanjem: republike Genove, Venecije, Mađarske, Francuske iz doba Napoleona, Austrijskog carstva, i Austro-ugarske. Mnogi spomenici pokazuju utjecaj tih kultura u Korčuli.

Marko Polo se rodio u Korčuli 1254. Bio je poznati trgovac i putovao je sve do Kine. Godine 1298 Genova je porazila Veneciju ispred Korčule. Bitka je poznata kao Bitka kod Korčule. Marko Polo je u bitki sudjelovao kao zapovjednik jedne od venecijanskih galija. U bitci je zarobljen i odveden u zarobljeništvo u Genovu. U zatvoru je pisao o svojim nevjerovatnim putovanjima.